Direktor OC Jahorina: Očuvati brend olimpijske planine, ali ne živjeti od “stare slave”
Planinska ljepotica Jahorina, jedna od 22 olimpijske planine u svijetu, ima najveći broj sunčanih dana u godini, a to je samo jedan od razloga zbog kojeg menadžment Olimpijskog centra Jahorina svake godina nastoji obogatiti ponudu i privući veći broj turista, piše Fena.
Značajna su ulaganja u ovu bh. zimsku turističku destinaciju, izgrađeni su hoteli te je trenutno na raspolaganju 5.000 kreveta od čega je pola hotelski smještaj (od najluksuznije do skromnije ponude), pola je u privatnom smještaju, a procjenjuje se da je prošle godine ostvareno 150.000 noćenja.
No, bez ključnih investicija koje se tiču osnježavanja i nastavka ulaganja u infrastrukturu, Jahorina neće moći biti konkurentna na tržištu.
Direktor Olimpijskog centra Jahorina Velibor Lazarević u intervjuu za Fenu kaže da je Jahorina kao olimpijska planina prepoznata u regionu i svijetu. Blizina grada i aerodroma omogućava da dolaze gosti iz drugih država jer iz grada za kratko vrijeme dolaze do planine.
Skijašima i borderima na Jahorini na raspolaganju su tri nova šestosjeda, jedan dvosjed, tri lifta te beby lift, staze za olimpijski veleslalom i slalom ispunjavaju međunarodne uvjete za održavanje takmičenja, dok olimpijski spust, na kojem se prije rata održavao ženski spust, još nije u funkciji.
Međutim, namjera menadžmenta je i da ovu stazu uskoro stavi u pogon kako bi skijaši mogli uživati u ozbiljnijoj stazi i osjetiti njene čari.
To nisu jedini planovi za naredne godine. Naime, Olimpijskom centru Jahorina odobren je projekt Svjetske turističke organizacije pri Ujedinjenim nacija u Madridu čija je vrijednost 50.000 dolara. Taj novac bit će iskorišten za postavljanje avanturističkog parka koji bi do juna trebao biti instaliran na Ogorjelici, a imat će tubing za djecu i pokretnu traku koja će biti u funkciji i ljeti i zimi.
Lazarević je u razgovoru za Fenu naglasio da je cilj osnježiti još staza jer zasad Jahorina ima 15 posto osnježenih skijališta i to stazu Skočine i dio Ogorjelice I i II.
Kako bi se taj cilj ostvario osmišljen je projekt kompletnog osnježavanja za koji bi trebalo osigurati novac u iznosu od oko pet miliona eura. Tim novcem napravilo bi se vještačko jezero kapaciteta od 50.000 kubika na vrhu Jahorine. Jezero bi se koristilo zimi za osnježavanje, a ljeti bi to bila prava atrakcija.
“Ovaj projekt ključan je ne samo za Jahorinu nego i za cijeli zimski turizam gdje je potrebno imati sistem osnježavanja da bismo imali sigurno skijanje u novembru i decembru”, pojasnio je direktor.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ponudila je kredit u iznosu od 10 miliona eura, od kojih bi pet miliona eura bilo iskorišteno za ovaj projekt, a ostalo za unapređenje ljetnog turizma i poboljšanje vertikalnog transporta. Trenutno su o tome u toku pregovori s Vladom Republike Srpske, jer je OC Jahorina javno preduzeće.
Vlada RS-a trebala bi odlučiti da li će biti nastavljeno ulaganje u ovu turističku destinaciju ili će se odlučiti za privatno-javno partnerstvo ili privatizaciju. No, odluka bi trebala uskoro biti donesena ukoliko Jahorina želi biti konkurentna na tržištu.
Kada su u pitanju radovi u prošloj godini, direktor Lazarević napominje da se radilo na obilježavanju staza po kategoriji crvene, plave i crne zavisno od težine staze, čime je skijašima omogućeno da vide kuda idu.
Postavljene su mape na početnim izlaznim stanicama, radilo se dosta na uređenju staza tokom ljeta, kako bi se osigurali što bolji uvjeti za skijanje i kada padne manje snijega.
Ipak na Jahorini je od 12. decembra moguće skijanje te Lazarević ističe da bi bio zadovoljan kada bi se ponovila prošla godina budući da je ona bila najuspješnija poslijeratna godina s velikim brojem skijaša od 27. decembra do 8. aprila.
Prema statističkim podacima i boravišnoj taksi, ovu planinu naviše posjećuju gosti iz zemalja regiona (Hrvatska, Srbija, Slovenija), bilo ih je mnogo iz Turske, potom Mađarske i Rusije zbog čega se može reći da se broj posjetilaca iz drugih zemalja na Jahorini povećava.
Lazarević kaže da je više od 60 posto prodanih karata u prošloj godini ipak bilo dnevnih karata što govori da Jahorinu posjećuje veliki broj gostiju iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Pala, Zenice i Tuzle.
Direktor Olimpijskog centra Jahorina ističe da se mora zajednički raditi da se brend olimpijske planine očuva jer se ne može živjeti od “stare slave”.
“Na Jahorini imamo ex-Jugoslaviju gdje se osjeća zajedništvo. Izgradnjom hotela dosta se toga dobilo i sve ide dobrim putem, ali potrebne su investicije. Svi ostali to dobro rade. Primjera radi, Srbija je od Kopaonika napravila ozbiljnu destinaciju koja može parirati svjetskim skijalištima u Austriji i drugdje. Mi smo cjenovno prihvatljivi, ali za završetak proizvoda treba još dosta rada”, smatra Lazarević.
Napomenuo je da postoji dobra saradnja s olimpijskim centrom Bjelašnica, ali i s drugim centrima u regionu poput Crne Gore i Srbije. Tako sezonska karta kupljena na Jahorini važi dva dana u Srbiji i obratno, a kupljena sezonska karta u Srbiji na Jahorini važi tri dana.
“Ne mora značiti da će ostati samo na tome i da to neće biti s Bjelašnicom i skijalištima u Sloveniji kao što to rade centri u Austriji i Francuskoj. To je korak ka tome da se, ukoliko bi se dobila neka nova olimpijada ili ozbiljno takmičenje, svi uključimo u organizaciju”, podvukao je.
Dodao je da se na Jahorini organiziraju brojna skijaška takmičenja međunarodnog karaktera zbog čega se na web stranici ovog olimpijskog centra nastoji uspostaviti kalendar dešavanja kako bi gosti bili upoznati s tim sadržajima.
Direktor se osvrnuo i na saradnju Centra s Udruženjem hotelijera Jahorina kazavši da oni zajednički organiziraju brojne aktivnosti, poput uređenja pješačke staza dužine osam kilometara.
Olimpijski centar Jahorina ulaže i mnogo napora za unapređenje ljetnog turizma, a uspjesi u tom smislu bili su vidljivi prošle godine budući da su na Jahorini organizirane sportske pripreme za djecu iz Atletico Madrida do 15 godina, za fudbalske klubove Sarajevo, Olimpik, Crvena zvezda (za djecu do 15 godina) te Partizanov ljetni kamp.
Biciklistima je omogućeno da uživaju u spuštanjima niz Jahorinu s biciklom kojeg mogu staviti na žičaru. Spuštaju se niz staze koje su urađene kao downhill staze. Na Jahorini je prošle godini i prvi put održana i UltraTrail trka, koja se inače organizira u Istri.
Olimpijski centar Jahorina, Turistička organizacija Istočno Sarajevo i Udruženje hotelijera zajednički rade na promociji ove destinacije, te će u narednom periodu nastojati predstaviti ovu destinaciju na inostranim sajmovima. Prvi takav bit će u Istanbulu, no prezentirat će svoje potencijale i u drugim zemljama regiona, zatim Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj.
Prednosti Jahorine su povoljne cijene smještajnih kapaciteta, ski karata, raznovrsna gastro ponuda, blizina hotela i skijaških staza jer se do njih dolazi uglavnom pješke, a također sve staze na Jahorini su povezane.
Iz ovog centra planiraju predložiti da Sarajevo s okolnim planinama napravi zajedničku ponudu i da se na taj način predstavi na inostranim sajmovima jer je to najveća snaga ove regije, zaključuju u razgovoru za Fenu predstavnici Olimpijskog centra Jahorina.
Ugostitelji na Vlašiću zadovoljno trljaju ruke: Gosti se čude cijeni parkinga od 7 KM
Ponuda na Vlašiću u svakom pogledu je bolja nego prethodnih godina, pa u januaru i februaru očekuju dolazak većeg broja Bosanaca i Hercegovaca koji žive u inostranstvu, ali i gostiju iz svih krajeva Hrvatske.
Zimska sezona uveliko je počela. Snijeg je prekrio bosanske ljepotice, koje su namamile veliki broj posjetilaca da uživaju u čistom zraku i zimskim aktivnostima. Jedna od njih je i Vlašić, gdje su mnogi došli da provedu odmor, te uživaju u sankanju, skijanju i ostalim ledenim sportovima.
Sa druge stranje, vlasnici brojnih ugostiteljskih objekata (motela, apartmana, restorana) zadovoljno trljaju ruke. Za vikend se nadaju novim padavinama koje bi namamile još više gostiju iz cijelog regiona.
Sezona uveliko počela
Kako smo saznali od vlasnika najboljih motela, trenutno na Vlašiću najviše odmaraju Dalmatinci, a također ove godine godine više je i Slovenaca. Kako su nam rekli u jednom od ovih ugostiteljskih objekata u januara i februaru očekuju dolazak većeg broja Bosanaca i Hercegovaca koji žive u inostranstvu, ali i gostiju iz svih krajeva Hrvatske.
Ponuda na Vlašiću u svakom pogledu je bolja nego prethodnih godina, a ono što mami goste jeste čist i svjež zrak. S obzirom da je na na ovoj planini zabranjeno koristiti ugalj za grijanje objekata, gostiju sa svih strana je sve više. Tako su i naši sagovornici iz Dalmacije presretni zbog ove činjenice. Međutim, ono što im svakako smeta, i što je iznenadilo je cijena parkinga od sedam KM, bez obzira da li se zadržite sat vremena ili cijeli dan.
Porodice iz Dubrovnika Obradović, Šilje, Vugdelija, Čošlja, Tenžera, rado su pozirale našem fotografu prije priprema za skijane.
Iznajmljivanje skija
– Zadovoljni smo ponudom na Vlašiću, gdje zimujemo već nekoliko godina. Bosanci i Hercegovci ljeti su kod nas redovni u Dubrovniku, tako da moramo uzvratiti posjetu zimi – kažu raspoloženi Dubrovčani.
Tomislav Lovrenović iz Travnika, koji radi kao instruktor skijanja, kaže da je među polaznicima najviše stranih turista.
– Obično nam je potrebno 12 sati rada sa djecom da bi ona mogla početi skijati. Uglavnom početni kurs svi savladaju nakon maksimalno četiri dana – kaže Lovrenović.
Za dnevno iznajmljivanje skija posjetioci moraju izdvojiti 15 KM, a za one sa puno dubljim džepovima tu su i skuteri. Za sat vremena ljubitelji adrenalina moraju izvdojiti 120 KM. Cijene u ugostiteljskim objektima su prihvatljive za goste iz Hrvatske, ali ne i za naše domaće stanovništvo, tako da mnogi od njih na planinu dolaze sa pripremljenom hranom.
Organski domaći prozvodi
Poznati pčelar iz Travnika Ahmed Balić, zadovoljan je prodajom svojih proizvoda na Vlašiću, gdje ima štand već nekoliko godina. Nudi domaći med i preparate od istog.
– Dalmatinci znaju šta je pravi med i redovno kod mene kupuju. Oni cijene organske proizvode mnogo više nego Bosanci i Hercegvci – kaže Balić.
Lindsey Vonn pobjedom u sprint spustu u Altenmarktu izjednačila
Lindsey Vonn pobjednica je sprint spusta koji se u danas vozio za Svjetski kup u Altenmarktu, dok je drugo mjesto sa sekundom zaostatka zauzela Larisa Yurkiw (2:12.17).
Treća je bila Cornelia Hutter (2:12.83) sa zaostatakom od 1,66 sekunde za Vonn, četverostrukom pobjednicom Svjetskog kupa, koja se zahvaljujući ovoj pobjedi približila vodećoj u ukupnom poretku Lari Gut na samo 58 bodova s obzirom da Švicarka danas nije uspjela završiti prvu vožnju.
Vonn je vodeća u poretku spusta skijašica sa 300 bodova, druga je Huetter sa 250 bodova, a treća Švicarka Fabienne Suter sa 200 bodova. U ukupnom poretku prvo mjesto drži Gut sa 658 bodova, Vonnn je druga sa 600 bodova, a treća je Šveđanka Frida Hansdotter sa 521 bodom.
Amerikanka je jedina do sada vozila sprint spust s obzirom da su ga skijašice zadnji put vozile u Svjetskom kupu prije 14 godina.
Osim toga, ovom pobjedom, 36. po redu, Vonn je izjednačila rekord kojeg je do sada držala Austrijanka Annemarie Moser-Proell.
Sutra, u nedjelju, skijašice bi trebale voziti super-G.
Rezultati sprint spusta za skijašice, Aletnmarkt/Zauchensee
1. Lindsey Vonn (SAD) 2:11.17
2. Larisa Yurkiw (Kan) 2:12.17
3. Cornelia Huetter (Aut) 2:12.83
4. Kajsa Kling (Šve) 2:13.22
5. Nicole Schmidhofer (Aut) 2:13.28
…
Poredak skijašica u spustu:
1. Lindsey Vonn (SAD) 300
2. Cornelia Huetter (Aut) 250
3. Fabienne Suter (Švi) 200
4. Larisa Yurkiw (Kan) 198
5. Lara Gut (Švi) 172
…
Ukupni poredak skijašica za Svjetski kup:
1. Lara Gut (Švi) 658
2. Lindsey Vonn (SAD) 600
3. Frida Hansdotter (Šve) 521
4. Nina Loseth (Nor) 406
5. Eva-Maria Brem (Aut) 382
Jelena Dojčinović: Svjetski kup još dugo neće doći u BiH
O radu Skijaškog/Smučarskog Saveza Bosne i Hercegovine, problemima (prije svega financijskim) koja ga prate, (ne) brizi države, planovima i takmičenjima koji nas očekuju u ovoj godini, budućnost bh. skijanja, za portal NEWSBLIC govorila je Jelena Dojčinović, generalni sekretar Saveza.
Kakva je financijska situacija u Skijaškom savezu BiH? Kako ste osigurali sredstva za nastup na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu, za ovogodišnje pripreme reprezentativaca, kao i za ostala takmičenja?
Za SP u Beaver Creek smo osigurali sredstva preko raznih projekata iz inostranstva. Isto važi i za sva druga takmičenja, Međunarodna skijaška federacija prepoznaje naš rad i finansijski nas dosta podržava. Uglavnom, snalazimo se.
Koliko je sredstava potrebno na godišnjem nivou za normalan rad Saveza?
Zavisi šta se podrazumjeva pod normalnim radom Saveza. Nije ni pet miliona KM dovoljno ako će se sve reprezentacije pripremati i imati opremu kao vrhunski sportisti. Ipak, mi imamo super rezultate sa budžetom od godišnje 400.000 KM, a to se sve dijeli na četiri sporta: alpsko skijanje, biatlon, ski trčanje, snowboard i na kraju na rad kancelarije.
Koliko takmičara je ukupno u programu Saveza?
Savez se bavi reprezentacijama od dječijih do seniorskih. Trenutno imamo u alpskom skijanju u Juniorskoj i Seniorskoj reprezentaciji osam takmičara i takmičarki, Dječiju reprezentaciju čini osam djece; u snowboardu četiri reprezentativca, Ski trčanje osam, Biatlon šest. Ovi brojevi se često mjenjaju s obzirom da takmičari napreduju ili nazaduju, ili odustaju od bavljenja sporta na ovaj način.
Da li ste zadovoljni za pomoći države, ako je uopšte ima?
Nažalost nismo zadovoljni. U BiH se mora pod hitno mijenjati sistem finansiranja. Kod nas je trenutno stanje u BiH da i klubovi i savezi i OK BiH dobija novac iz iste kase, a onda se očekuje da samo Savez ulaze u takmičare. To je nemoguće sa ovim sistemom. Ima tu dosta stvari koji se vežu na ovaj problem, počev od zastupljenosti sporta u osnovnim školama, pa do podrške vrhunksim sportistima koji idu na Olimpijske igre. Može se o tim problemima napisati knjiga.
Da li u dogledno vrijeme postoji mogućnost da se na nekoj od naših olimpijskih planina održi neka utrka Svjetskog kupa? Koliko košta organizacija nekog takvog takmičenja?
Za sada to nije moguće, a nije ni u skorijoj budućnosti da budem iskrena. Ponekad mislim da nismo ni svjesni sta se sve mora promijeniti da bi se uopšte o tome moglo raspravljati. Veoma je skupa organizacija takvog takmičenja pa čak i kada imate infrastrukturu potrebnu za to, vertikalni transport, sistem vještačkog zasnježivanja dužinom čitave staze, dodatne opreme neophodne za pravljenje ledene staze po kojoj se danas vozi Svjetski kup, ratraka itd., a da ne govorimo u našem slučaju kad ništa od toga nemamo. Ako bi mogli zamisliti da sve to imamo, i da nam neko pokloni koji milion opet nije jednostavno, jer je potrebno ubaciti se u kalendar Svjetskog kupa koji se pravi za unaprijed četiri godine. Mi smo imali pokušaj organizacije takmičenja Evropa kupa koje je veoma značajno takmičenje, ali nismo izdržali do kraja. Nakon test trke koja je prošla odlično sve je krenulo nizbrdo. Nažalost, to smo mi. Jedino veliko takmičenje u budućnosti je EYOF 2019. ako ga uspijemo održati. Nadam se iskreno da će država BiH stati napokon iza ovakvog projekta.
Na kojim će se takmičenjima pojaviti naši skijaši ove godine?
Ove godine od velikih takmičenja imamo Olimpijske igre mladih (YOG) koje će se održati u Lilehameru (Norveška) u februaru mjesecu. Predstavljat će nas pet takmičara iz alpskog skijanja, ski trčanja i biatlon: Trebalo je biti šest ali nažalost alpinac Matin Kamenica je imao hitnu operaciju i nije uspio da vozi trke koje su bile neophodne za osvajanje potrebnih bodova. BiH će predstavljati: Elvedina Muzaferija – alpsko skijanje, Teodora Đukić i Boris Škipina – biatlon, Miloš Čolić i Katarina Bogdanović – ski trčanje. Tu je i Svjetsko prvenstvo u biatlonu gdje će nastupati naša najbolja takmičarka Tanja Karišik.
Kakva je budućnost bh. skijanja? Koliko su mladi zainteresirani za ovaj poprilično skup sport? Imamo li nekih izuzetnih talenata poput Elvedine Muzaferije koja je nedavno pobijedila na juniorskom prvenstvu u Bugarskoj?
Kod nas je teško govoriti o budućnosti, je je sve neizvjesno, od finansiranja, do vremenskih uslova, do problema u državi i odnosa prema sportu. Ali dobro, naša politika nije da kukamo već da radimo koliko možemo. Smatram da postoji budućnost, imamo dosta talentovanih takmičara baš kako ste i spomenuli Elvedina Muzaferija je sigurno jedna od njih. Tu je i Marko Šljivić, Eman Emrić, Emir Lokmić, Igor Laikert trenutni reprezentativci alpskog skijanja. Dolaze i novi juniori, Sara Šišić, Matin Kamenica, Tanja Karišik, Sara Mumović, Snežana Borovčanin, Stefan Lopatić, Dejan Mumović – biatlonci, Mladen Plakalović, Katarina Bogdanović, Stefan Anić i drugi – ski trčanje, sve su to sportisti koji su se opredjelili za sport i mi im u tome pomažemo koliko god možemo.
Peter Prevc zbog navijača nije znao da li je na Planici ili u Austriji
Peter Prevc s tri pobjede osvojio je Novogodišnju turneju, te tako postao drugi Slovenac u povijesti koji je osvojio to takmičenje. “Pero Mišica”, kako ga zovu Slovenci, naslijedio je Primoža Peterku koji je Turneju osvojio prije 19 godina.
“Lijepo je što sam bio dva puta drugi u Svjetskom kupu, osvajao medalje na Olimpijskim igrama i Svjetskom prvenstvu, ali ovo… Ovo je nevjerojatno, fantastično”, rekao je 23-godišnji Prevc nakon slavlja u Bischofshofenu.
Na posljednjoj stanici Novogodišnje turneje imao je podršku čak sedam hiljada Slovenaca.
"Toliko slovenskih zastava sam vidio s vrha skakaonice… Kao da smo na Planici. Oni su me gurali naprijed, zbog njih sam motiviraniji i više fokusiran na skok. Ovo je bilo savršeno. Nisam znao jesam li na Planici ili u Austriji. Bischofshofen je bio slovenska pokrajina."
Novi kralj Turneje uoči posljednjeg dana takmičenja nije mogao spavati.
"Probudio sam se već u šest ujutro. Jednostavno, nisam mogao spavati. Ni dan ranije nisam spavao. Pogledao sam film, očistio jaknu, doručkovao, otišao na skakaonicu… U glavi mi je samo bio skok. Ugasio sam mobitel, nisam čitao vijesti. Pobjeda mi je ušla u podsvijest i nisam imao mira."
Jakov Fak, nekada hrvatski, a danas slovenski biatlonac, čestitao je Prevcu.
“Pero, u ime cijele biatlonske reprezentacije, čestitke za ovaj historijski uspjeh. Znam koliko si skokova morao odraditi na treninzima za takav uspjeh, koliko truda i žrtve je potrebno za takav rezultat. Sretan sam što ti je to uspjelo.”
Čudesnom Prevcu sljedeći cilj je zlato na Svjetskom prvenstvu u letovima, a zatim i osveta Severinu Freundu za dramatičan poraz u prošlosezonskoj borbi za Svjetski kup.
Novogodišnja turneja: Prevc ponovno dominantan
Sjajni slovenski skijaš-skakač Peter Prevc slavio je i na trećoj postaji Novogodišnje turneje u Innsbrucku.
On je do druge pobjede, nakon one u Garmisch-Partenkirchenu, došao skokovima od 125 i 132 metra te s osvojenih 269,5 bodova ostavio iza sebe drugoplasiranog Nijemca Severina Freunda, koji je imao skokove od 122,5 i 128 metara, dovoljno za 258,4 boda.
Treće i četvrto mjesto zauzeli su Norvežani, treći je Kenneth Gangnes (126,5 i 124 metra – 251,5 bodova), a četvrti Johann Andre Forfang (122 i 124 metra – 249,7 bodova).
Bansko – skijanje na krovu Balkana, alternativa za Alpe
Bansko – najmlađi i najrazvijeniji ski centar u Bugarskoj, privlači brojne turiste i skijaše iz cijelog svijeta sa svojih 65 kilometara ski staza namijenjenih kako za početnike tako i za vrhunske skijaše. Portal Superodmor.rs nudi vam mogućnost da, ako izaberete zimovanje baš ovdje, tom prilikom i uštedite.
Ukoliko danas napravite upit, sedam polupansiona u četvorokrevernoj lux vili i autobuski prevoz od 16. januara platićete 89, umjesto redovne cijene od 99 eura po osobi.
Bansko ima najbolji i najmoderniji ski centar u Bugarskoj, a samo mjesto posjeduje i oko 120 kulturnih i istorijskih obilježja i turistima pruža mogućnost mnogo toga za istražiti. Tu su ostaci antičke tvrđave u Starom Gradištu, Nacionalni park Pirin pod zaštitom UNESKA, a poznato je i po mineralnim izvorima…
Tražeći pravu alternativu za Alpe, ovdje ćete naći staze za sve ukuse: od blago kosih za početnike do strmih, ponegdje gotovo vertikalnih padina, za one koje dobro skijaju. Sve staze u Banskom odgovaraju i snouborderima.
Ana Bucik pobjednica slaloma u Zinalu
Slovenska alpska skijašica Ana Bucik pobjednica je današnjeg slaloma za evropski kup u švicarskom Zinalu.
Dvadesetdvogodišnja skijašica je prvi put pobijedila u evropskom kupu, a pobjedu je odnijela ispred drugoplasirane Njemice Maren Wiesler od koje je bila brža pet stotinki sekunde.
Na treće mjesto uvrstila se još jedna njemačka skijašica, Christin Geiger, koja je za pobjednicom kasnila osam stotinki sekunde.
Četiri skakaonice: Peter Prevc pobjednik novogodišnje turneje
Takmičenjem u austrijskom Bischoshofenu, večeras je okočana 64. po redu novogodišnja turneja Četiri skakaonice, a trijumf je ostvario sjajni Slovenac Peter Prevc.
“Leteći” policajac iz Kranja je slavio sa zbirom bodova od 297.3, ispred Severina Freunda (290,5) i Michaela Hayboecka (282.6).
Sjajni Slovenac je večeras imao i najduži skok takmičenja od 142.5. metara, što je pola metra manje bilo od rekorda skakaonice.
Večerašnjom pobjedom, Prevc je došao i do ukupnog trijumfa na novogodišnjoj turneji, čime je postao drugi Slovenac, kojem je to uspjelo nakon legendarnog, Primoža Peterke, koji je isti poduhvat napravio 1997. godine.
Nakon 64. izdanja novogdišnje turneje, legendarni Sven Hanawald je ostao jedini takmičar sa pobjedama na sve četiri stanice turneje. U ovoj sezoni, Prevc je slavio na tri (Garmisch Partenkirchen, Innsbruck i Bischoshofen), dok je Severin Freund trjumfovao u Obertsdorfu.
Nakon turneje već za vikend se nastavlja takmičenje u svjetskom Kupu, a najboji ski-skakači će se za nove bodove boriti u njemačkom Willingenu, nakon čega slijedi svjetsko prvenstvo u ski-letovima u austrijskom Tauplitzu.
Priča o Norvežaninu koji je donio prve skije u Crnu Goru
Prvi ski klub i škola skijanja na Balkanu su osnovani na padinama Lovćena u Crnoj Gori davne 1892. godine zahvaljujući norveškom kapetanu i avanturisti Henriku Angelu.
Sve je počelo 1891. godine kada je Henrik Angel (1861-1922) došao prvi put u Crnu Goru kako bi upoznao narod koji se stotinama godina bori za svoju slobodu i nezavisnost. Sa sobom je ponio i par skija da bi se lakše kretao po snijegu.
Skije su incijalno bile korišćene za rad i transport mnogo prije nego što su postale sredstvo za zabavu i sport. Najstarija poznata verzija skija je pronađena baš u Norveškoj i smatra se da je stara preko 4.500 godina. Međutim, slike izrezbarene po zidovima pećina i stijena ukazuju na upotrebu skija i znatno prije.
Na zahtjev crnogorskog knjaza Nikole I, Angel se odlučuje da pokrene školu skijanja. Najprije 1892. godine, Angel zajedno sa francuskim profesorom koji je radio u Francuskoj ambasadi na Cetinju, osniva klub “Cetinjsko skijaško društvo” u okviru koga bi se izvodila obuka skijanja. Tako Angel 1893. godine dolazi u Crnu Goru sa sto pari skija i tako počinje prva škola skijanja u Crnoj Gori ali i na Balkanu.
Ideja je bila da ljudi koji žive po planinama nauče da koriste skije u praktične potrebe tokom dugih snježnih zima.
Po povratku u Norvešku i oduševljen crnogorskom borbom za nezavisnost, napisao je četiri knjige u kojima je podijelio svoja iskustva sa ovih putovanja: "Kroz Crnu Goru na skijama" 1895. godine, “Sinovi crnih gora" 1896. godine, “Odvažan narod” 1902. godine i “Mali narod u borbi za opstanak” 1914. godine.
Knjiga “Kroz Crnu Goru na skijama”, koja pokazuje kako se treba boriti za nezavisnost svoje zemlje, je u prvih nekoliko decenija bila među omiljenim kod norveške omladine čime je dodatno doprinijela zbližavanju dva naroda.
Skijanje će tek kasnije dobiti i sportsku formu u Crnoj Gori gdje danas predstavlja značajan aspekt zimskog turizma.
Pored njegovih knjiga prevedenih na crnogorski, uspomena na Angela živi u Crnoj Gori i u vidu nekoliko spomenika i memorijala na Lovćenu ali i kroz dokumentarni film “Skijanje kao misija”. U Norveškoj takođe postoje njegova statua i bista.
Ovaj norveški avanturista se nije zaustavio na Crnoj Gori već je našao novi narod koji je obučavao skijanju – francusku vojsku. Slobodno vrijeme je koristio za planiranje po Alpima ali i vožnju biciklom od Norveške, preko Alpa, do Italije i nazad. Angel se takođe borio protiv Boljševika u ratu u Murmansku na sjeveru Rusije gde je zadobio promrzline i ozljede od kojih je 1922. godine i umro.
- Marketing -
