Dok Bogićevica ne dočeka dan da se i na padinama ovih planina sagradi ski lift ili žičara, njene potencijale i dalje će se promovisati entuzijasti i ljubitelji prirode, ovakvim i sličnim događajima, posebno planinarenjem u zimskim uslovima, turbo skijanjem, bordanjem i drugim sličnim aktivnostima na snijegu. Za utjehu može biti to što, za razliku od zimskog turizma, od proljeća pa do kasno u jesen Bogićevica predstavlja nezobilaznu destinaciju turistima za planinarenje, biciklizam, džip, foto safari i paraglajding, piše fokuspress Dok je u nekim gradovima na jugu Crne Gore već počela ljetna sezona i kupanje u moru, u Plavu, odnosno na Bogićevici, još ima dovoljno snijega za skijanje, pa se može reći da skijaška sezona još traje. Ovo je ujedno i najbolji poziv svim posjetiocima i turistima koji dolaze u Crnu Goru u ovo vrijeme da u jednom danu dožive njenu ljepotu i različitost. Nažalost, i pored velikih skijaških potencijala Bogićevice i snijega koji se na njoj zadržava više od pola godine, ona se još ne nalazi u prioritetima države za razvoj zimskog i skijaškog turizma. U cilju promocije Bogićevice kao velikog potencijala Nacionalnog parka “Prokletije” i opštine Plav za razvoj zimskog turizma, Nacionalni park i lokalna turistička organizacija su, u saradnji sa skijašima i snouborderima skijaškog kluba “Bogićevica”, organizovali skijanje krajem maja na padinama Tromeđe i Bogićevice. Na putovanje se krenulo iz Plava terenskim vozilima preko Babinog Polja, a do podnožja Bogićevice stiglo se nakon sat vremena vožnje. Odatle se u daljini nazirao snijeg na vrhovima Prokletija. Još oko sat vremena planinarenja bilo je potrebno da se stigne do snijega. Nestrpljivi skijaši i borderi iskoristili su prvu sniježnu padinu od 300-400 metara da se spuste, a onda nastavili put dalje prema vrhu Tromeđe. Direktor NP “Prokletije” Enes Drešković kaže da prostor Bogićevice posljednjih pet-šest godina konstantno ima snijega za skijanje minimum šest mjeseci. On smatra da prirodni potencijali i tereni koji su pogodni za sve vrste skijanja i ekstremnih disciplina i visinska razlika koja se kreće od 1.700 do više od 2.300 metara nadmorske visine, Bogićevicu svrstavaju u red najbogatijih potencijala u Crnoj Gori, a i šire. “Bogićevica je jedna jedina i bez konkurencije, a u to smo danas mogli da se uvjerimo svi zajedno. Ovdje su uslovi za skijanje bolji krajem maja nego u mnogim skijaškim centrima tokom sezone. Danas na Bogićevici imamo visinu snijega i do 70 centimetara. Zvuči nezamislivo, ali je stvarno da su skijaši imali stazu sa vrha Tromeđe, 2.366 metara nadmorske visine, pa sve do 2.050 metara nadmorske visine”, kazao je Drešković. Ono što Prokletije odvaja i čini drugačijim od ostalih planina i masiva u Crnoj Gori pa i šire, smatra Drešković, su neiscrpni, neosvojivi i najatraktivniji predjeli u koje se može podjednako uživati tokom čitave godine, jer su jako izražena i specifična sva četiri godišnja doba. “Prostor NP ‘Prokletije’ u tom masivu zauzima centralno mjesto i u njemu se nalaze skoro svi ti potencijali. Ovih dana NP ‘Prokletije’ je najviše posjećen u zoni Bogićevica koja je još pokrivena snijegom”, rekao je on. Veliki doprinos promociji zimskih potencijala ne samo Bogićevice, posljednje dvije godine daju članovi skijaškog kluba “Bogićevica”. Predsjednik kluba Ahmed Šabović kaže da im je cilj da skijaši i snouborderi svojim aktivnostima promovišu Prokletije i ove terene, ali i da uključe što više mladih entuzijasta. “Svjesni prirodnih potencijala Prokletija, a iz ljubavi prema zimskim sportovima, nas nekoliko iz Plava i Gusinja smo osnovali skijaški klub ‘Bogićevica’ sa željom da promovišemo naše skijaške potencijale, ali i da nam se priključi što više mladih i zaljubljenika u zimske sportove. I pored oskudne opreme uspjeli smo da tokom zime penjemo i skijamo sa desetak najatraktivnijih staza za skijanje i snoubord. Ipak, na Bogićevici se osjećamo najljepše i, evo vidite, ona nam uzvraća, i narednih desetak dana moći ćemo da skijamo. Voljeli bismo kada bi se država aktivnije okrenula ulaganjima na ovom području i stvorila ulove za postavljanje bar nekoliko žičara”, kazao je Šabović. Osim planinara i skijaša, na Bogićevicu se uputila i grupa studenata i profesora sa nekoliko univerziteta iz Amerike, koji borave su u radnoj posjeti NP “Prokletije”. Oni ujedno rade i na promociji proizvođača zimske opreme, sa kojima je dogovorena zajednička aktivnost tokom februara ili marta naredne godine. Njihova grupa se sa Bogićevice uputila prema Hridskom jezeru. “Posebno sam zadovoljan današnjom aktivnošću jer smo pokazali da se rezultati mogu stvarati samo timskim radom. Danas smo svi zajedno – NP ‘Prokletije’, lokalna turistička organizacija, skijaški klub ‘Bogićevica’, planinari, gosti iz Amerike i organizatori džiping tura bili s istim ciljem i nadom: da će Bogićevica jednog dana dobiti status koji zaslužuje. Dio ovog velikog tima je bila i ekipa televizije Crne Gore koja je podržala ove aktivnosti, a njihov prilog biće nam značajan segment u promotivnim aktivnostima ne samo Bogićevice, nego i NP ‘Prokeltije’, Plava i Crne Gore”, naglasio je Drešković. On je dodao da je u izradi prostorni plan posebne namjene za Prokletije. Očekuju da će svi zajedno na najbolji mogući način opisati i predvidjeti kako da se ovaj potencijal u narednom periodu iskoristiti i valorizuje na principima održivosti. Dok Bogićevica ne dočeka dan da se i na padinama ovih planina sagradi ski lift ili žičara, njene potencijale i dalje će se promovisati entuzijasti i ljubitelji prirode, ovakvim i sličnim događajima, posebno planinarenjem u zimskim uslovima, turbo skijanjem, bordanjem i drugim sličnim aktivnostima na snijegu. Za utjehu ipak može biti to što, za razliku od zimskog turizma, od proljeća pa do kasno u jesen Bogićevica predstavlja nezobilaznu destinaciju turistima za planinarenje, biciklizam, džip, foto safari i paraglajding. Osim toga, brojni su katuni koje turisti mogu da posjete i borave na njima, a to je ujedno prilika i da se upoznaju sa stanovništvom, kulturom i tradicijom našeg kraja i da probaju domaću hranu. Ono što najviše privlači turiste na masivu Bogićevice su svakako Hridsko jezero, koje je rezervat NP “Prokletije”, vrh Tromeđa, na kojem se spajaju granice Crne Gore, Kosova i Albanije, i međunarodna planinarska staza Vrhovi Balkana koja prolazi kroz ove tri države.

Na Vogelu je u posljednjih nekoliko dana palo novih 60 cm snijega. To je bilo sasvim dovoljno za ponovno paljenje žičara i puštanje staza u rad. Od danas pa sve do 02.05. na Vogelu je moguće skijati od 8:30 do 14 sati. Cijena ski karte je 17 eura za odrasle i 15 eura za mlade i umirovljenike. Skijaši i borderi će tijekom tih nekoliko dana moći koristiti 4-sjed Brunarica i Orlove glave, vučnicu Storeč i dvosjed Zadnji Vogel. U radu će biti i dječji park. Velika gondola u radu će biti svaki dan od 8 do 18 sati.

Skijališta Srbije i Institut za arhitekturu i urbanizam (IAUS) izradili su Razvojne projekte skijališta Stara planina i ski centra Kopaonik. Ovi razvojni projekti predstavljaju detaljnu razradu odredbi o skijalištima iz aktuelnih planskih i programskih dokumenata koji su u prethodnom periodu rađeni za ova područja. Razvojni projekti, sa analizama prostorno-tehničkih mogućnosti skijališa, rade se za potrebe kontinualnog razvoja, odnosno definisanja pravaca budućeg održivog razvoja turističko rekreativne infrastrukture. U ovim projektima razrađena je prva faza u definisanju dugoročnog koncepta prostornog razvoja skijališta na Kopaoniku – kompletnog alpskog i nordijskog skijališta i ljetnje sportsko-rekreativne ponude u prostoru sa pratećim sadržajima i detaljnom infrastrukturom. Razvojni planovi skijališta Stara planina i ski centra Kopaoniku sadrže izvode i iz planske dokumentacije i strateških dokumenata za razvoj turizma, kao i ciljeve razvoja skijališta, pravila za njihovo uređenje, planska rješenja prostornog razvoja i elemente implementacije. Ovi planovi se koriste kao osnov za dalji razvoj i unaprijeđenje planinskih centara, kako za zimski, tako i za ljetnji turizam.

U zimskom periodu istraživanja pokazuju da Hrvatsku prema nekim grubim statističkim procjenama napusti oko 150 hiljada građana u potrazi za bijelim padinama i snježnim užicima koji okupe hiljade malih i velikih skijaša – od početnika do onih vrsnih poznavatelja skijaških umijeća. Velika je većina završila u susjednoj Sloveniji, te Austriji i Italiji, a nešto manji dio u Slovačkoj, Francuskoj i Švicarskoj. Ove godine zanimanje hrvatskih ljubitelja skijanja bilo je u znatnijoj mjeri nego prijašnjih godina usmjereno prema francuskim skijalištima. Francuska je država s iznimno prostranim i odlično uređenim skijalištima, piše panopticum.hr Procjenjuje se da u Francusku svake zime otputuje blizu pet hiljada hrvatskih skijaša. Razlog tako pojačanom egzodusu ski-turista za odlazak na francuska skijališta nesumljivo, uz jedne od najboljih ski pista u Europi, leži i u činjenici iznimno prihvatljivih cijena koje su gotovo upola manje i pristupačnije od mnogobrojnih drugih razvikanih ski centara u našem okruženju. Tu prvenstveno mislimo na Austriju i Sloveniju. Drugi razlog svakako je laka dostupnost svih francuskih skijališta cestovnim prijevozom. VAL CENIS I TERMIGNON Val Cenis je veliko skijalište uz tipični istoimeni mali francuski gradić, s tradicionalnim kamenim kućama i starinskim pekarama, “fromažeriama” s odličnim vinom i francuskim sirom. Gradić je okružen ljevkastim padinama, pretvorenima u vrhunsko i moderno skijalište. Zimovalište Val Cenis udaljeno je 850 kilometara od Zagreba i nudi skijanje na ponešto drugačiji način. Cijena aranžmana jedan je od glavnih aduta koji su poveli ovozimsku poveću hrvatsku ski kolonu prema Francuskoj. Nekoliko kilometara prije Val Cenisa nalazi se gradić i istoimeno skijalište Termignon. Skijališta Val Cenis i Termignon su spojena stazama i žičarama. Oba skijališta imaju oko 150 kilometara označenih skijaških staza i to: 9 zelenih za ski početnike, 10 plavih i 22 crvene staze za dobre i vrlo dobre skijaše, te 6 crnih skijaških staza za one koji priželjkuju žešći ritam skija. Skijalište Val Cenis i Termignon ima 19 ski liftova, jednu gondolu, dvije 6-sjednice, 8 ski vučnica, osam 4-sjednica. Osim toga, skijalište je opremljeno s 84 snježna topa za izradu umjetnog snijega i ima 8 kilometara staza za nordijsko skijanje. U samom naselju Val Cenis gostima je na raspolaganju javni bazen, sauna, biljar sala, kuglana i malo sportsko klizalište. Sve je dobro povezano cjelodnevnim besplatnim javnim ski-bus prijevozom, a sedmična ski oprema može se iznajmiti za oko 40 eura. Prema historijskim zapisima vojskovođa Hanibal u svom pohodu na Rim prošao je ovim alpskim prostorom. Za slijedeću ski sezonu za 2017. godinu najavljeno je veliko Svjestsko ski natjecanje novinara u Val Cenisu. VAL THORENS Tek 40-tak kilometara od Val Cenisa nalazi se jedno od najvećih i najviših skijališta u Francuskoj. Skijalište Val Thorens je najviše mjesto u sistemu žičara “Les 3 Vallées”. Svake godine ovdje se grade nove žičare te unapređuje turistička ponuda. Poznavatelji tog skijališta kažu da je nešto ipak uvijek isto – skijanje u tom kraju uvijek vas iznova oduševi. Izvrsna turistička infrastruktura i suvremene skijaške naprave svrstavaju Val Thorens među najpopularnije francuske skijaške destinacije. Skijaški centar Val Thorens nudi preko 150 kilometara skijaških staza, povezanih sa blizu 40-tak modernih žičara gdje može istovremeno skijati preko 20 hiljada skijaša. Skijalište se proteže na nadmorskoj visini od 900 do 3.200 metara. Dodatna turistička ponuda mjesta je izvrsna, nude se sadržaji kao što je tenis, squash, razne sportske dvorane, više unutarnjih bazena, a ne zaostaje ni noćna ponuda i mogućnost zabave. Val Thorens je udaljen je od Zagreba oko 950 kilometara. LE CORBIER Skijalište Le Corbier se prostire od 1.550 do 2.650 metara nadmorske visine. Le Corbier je tipično francusko skijalište smješteno u srcu Savojskih alpa i idealno za one koji istinski vole uživati u skijanju, i to od skijaša početnika pa do onih najiskusnijih. Vrlo je dobro opremljeno svom infrastrukturom malog grada. Dakle, ima svega – od pošte, banke pa do turističke agencije kao i restorana intimnog ugođaja pod svijećama. Skijalište Le Corbier zajedno sa ski područjem Les Sybelles sastavni je dio četvrtog po veličini skijaškog sistema u Francuskoj kojeg još čine pet međusobno povezanih skijališta – Albiez Montrond, La Toussuire, Les Bottières, St Colomban des Villards, St Jean d’Arves s ukupno 310 kilometara skijaških staza i s oko stotinjak ski liftova, te dva snježna parka. Samo skijalište Le Corbier je smješteno u srcu skijaškog područja Le Sybelles s neodoljivih 90 kilometara skijaških staza i to šest zelenih, 13 plavih, 6 crvenih i jednom crnom ski stazom. Skijalište ima sistem od 22 ski lifta, te par staza za skijaško trčanje. Le Corbier je udaljen oko 900 kilometara od Zagreba.