Dok Bogićevica ne dočeka dan da se i na padinama ovih planina sagradi ski lift ili žičara, njene potencijale i dalje će se promovisati entuzijasti i ljubitelji prirode, ovakvim i sličnim događajima, posebno planinarenjem u zimskim uslovima, turbo skijanjem, bordanjem i drugim sličnim aktivnostima na snijegu. Za utjehu može biti to što, za razliku od zimskog turizma, od proljeća pa do kasno u jesen Bogićevica predstavlja nezobilaznu destinaciju turistima za planinarenje, biciklizam, džip, foto safari i paraglajding, piše fokuspress
Dok je u nekim gradovima na jugu Crne Gore već počela ljetna sezona i kupanje u moru, u Plavu, odnosno na Bogićevici, još ima dovoljno snijega za skijanje, pa se može reći da skijaška sezona još traje. Ovo je ujedno i najbolji poziv svim posjetiocima i turistima koji dolaze u Crnu Goru u ovo vrijeme da u jednom danu dožive njenu ljepotu i različitost. Nažalost, i pored velikih skijaških potencijala Bogićevice i snijega koji se na njoj zadržava više od pola godine, ona se još ne nalazi u prioritetima države za razvoj zimskog i skijaškog turizma.
U cilju promocije Bogićevice kao velikog potencijala Nacionalnog parka “Prokletije” i opštine Plav za razvoj zimskog turizma, Nacionalni park i lokalna turistička organizacija su, u saradnji sa skijašima i snouborderima skijaškog kluba “Bogićevica”, organizovali skijanje krajem maja na padinama Tromeđe i Bogićevice.
Na putovanje se krenulo iz Plava terenskim vozilima preko Babinog Polja, a do podnožja Bogićevice stiglo se nakon sat vremena vožnje. Odatle se u daljini nazirao snijeg na vrhovima Prokletija. Još oko sat vremena planinarenja bilo je potrebno da se stigne do snijega.
Nestrpljivi skijaši i borderi iskoristili su prvu sniježnu padinu od 300-400 metara da se spuste, a onda nastavili put dalje prema vrhu Tromeđe.
Direktor NP “Prokletije” Enes Drešković kaže da prostor Bogićevice posljednjih pet-šest godina konstantno ima snijega za skijanje minimum šest mjeseci. On smatra da prirodni potencijali i tereni koji su pogodni za sve vrste skijanja i ekstremnih disciplina i visinska razlika koja se kreće od 1.700 do više od 2.300 metara nadmorske visine, Bogićevicu svrstavaju u red najbogatijih potencijala u Crnoj Gori, a i šire.
“Bogićevica je jedna jedina i bez konkurencije, a u to smo danas mogli da se uvjerimo svi zajedno. Ovdje su uslovi za skijanje bolji krajem maja nego u mnogim skijaškim centrima tokom sezone. Danas na Bogićevici imamo visinu snijega i do 70 centimetara. Zvuči nezamislivo, ali je stvarno da su skijaši imali stazu sa vrha Tromeđe, 2.366 metara nadmorske visine, pa sve do 2.050 metara nadmorske visine”, kazao je Drešković.
Ono što Prokletije odvaja i čini drugačijim od ostalih planina i masiva u Crnoj Gori pa i šire, smatra Drešković, su neiscrpni, neosvojivi i najatraktivniji predjeli u koje se može podjednako uživati tokom čitave godine, jer su jako izražena i specifična sva četiri godišnja doba.
“Prostor NP ‘Prokletije’ u tom masivu zauzima centralno mjesto i u njemu se nalaze skoro svi ti potencijali. Ovih dana NP ‘Prokletije’ je najviše posjećen u zoni Bogićevica koja je još pokrivena snijegom”, rekao je on.
Veliki doprinos promociji zimskih potencijala ne samo Bogićevice, posljednje dvije godine daju članovi skijaškog kluba “Bogićevica”. Predsjednik kluba Ahmed Šabović kaže da im je cilj da skijaši i snouborderi svojim aktivnostima promovišu Prokletije i ove terene, ali i da uključe što više mladih entuzijasta.
“Svjesni prirodnih potencijala Prokletija, a iz ljubavi prema zimskim sportovima, nas nekoliko iz Plava i Gusinja smo osnovali skijaški klub ‘Bogićevica’ sa željom da promovišemo naše skijaške potencijale, ali i da nam se priključi što više mladih i zaljubljenika u zimske sportove. I pored oskudne opreme uspjeli smo da tokom zime penjemo i skijamo sa desetak najatraktivnijih staza za skijanje i snoubord. Ipak, na Bogićevici se osjećamo najljepše i, evo vidite, ona nam uzvraća, i narednih desetak dana moći ćemo da skijamo. Voljeli bismo kada bi se država aktivnije okrenula ulaganjima na ovom području i stvorila ulove za postavljanje bar nekoliko žičara”, kazao je Šabović.
Osim planinara i skijaša, na Bogićevicu se uputila i grupa studenata i profesora sa nekoliko univerziteta iz Amerike, koji borave su u radnoj posjeti NP “Prokletije”. Oni ujedno rade i na promociji proizvođača zimske opreme, sa kojima je dogovorena zajednička aktivnost tokom februara ili marta naredne godine. Njihova grupa se sa Bogićevice uputila prema Hridskom jezeru.
“Posebno sam zadovoljan današnjom aktivnošću jer smo pokazali da se rezultati mogu stvarati samo timskim radom. Danas smo svi zajedno – NP ‘Prokletije’, lokalna turistička organizacija, skijaški klub ‘Bogićevica’, planinari, gosti iz Amerike i organizatori džiping tura bili s istim ciljem i nadom: da će Bogićevica jednog dana dobiti status koji zaslužuje. Dio ovog velikog tima je bila i ekipa televizije Crne Gore koja je podržala ove aktivnosti, a njihov prilog biće nam značajan segment u promotivnim aktivnostima ne samo Bogićevice, nego i NP ‘Prokeltije’, Plava i Crne Gore”, naglasio je Drešković.
On je dodao da je u izradi prostorni plan posebne namjene za Prokletije. Očekuju da će svi zajedno na najbolji mogući način opisati i predvidjeti kako da se ovaj potencijal u narednom periodu iskoristiti i valorizuje na principima održivosti.
Dok Bogićevica ne dočeka dan da se i na padinama ovih planina sagradi ski lift ili žičara, njene potencijale i dalje će se promovisati entuzijasti i ljubitelji prirode, ovakvim i sličnim događajima, posebno planinarenjem u zimskim uslovima, turbo skijanjem, bordanjem i drugim sličnim aktivnostima na snijegu.
Za utjehu ipak može biti to što, za razliku od zimskog turizma, od proljeća pa do kasno u jesen Bogićevica predstavlja nezobilaznu destinaciju turistima za planinarenje, biciklizam, džip, foto safari i paraglajding. Osim toga, brojni su katuni koje turisti mogu da posjete i borave na njima, a to je ujedno prilika i da se upoznaju sa stanovništvom, kulturom i tradicijom našeg kraja i da probaju domaću hranu.
Ono što najviše privlači turiste na masivu Bogićevice su svakako Hridsko jezero, koje je rezervat NP “Prokletije”, vrh Tromeđa, na kojem se spajaju granice Crne Gore, Kosova i Albanije, i međunarodna planinarska staza Vrhovi Balkana koja prolazi kroz ove tri države.
