Četvrta sezona od investicije u vertikalni transport i osnježenje na Bjelašnici

…za svaku sezonu od tada se tvrdi da je “najbolja do sada” i zaista tako jeste, vrhunac imamo ove godine, dokazalo se da i kada nema prirodnih padavina, vjestačko osnježenje može spasiti sezonu. To je dobar pokazatelj da ulaganje u infrastrukturu Ski centra vrši povrat uloženog i stvara novu vrijednost. Od 2011. godine koristimo isti sistem izrade ski karata, imamo baze podataka i pratimo kretanje skijaša. Moć brojke je stvarna, a statistike nedvojbeno ukazuju da pored konstantnog rasta broja individualnih korisnika iz godine u godinu i sama ponuda ski pass-a je oko 30% veća, odnosno skijaš u jednom danu danas može preći 30% više staza nego što je to bilo moguće dok je kičma centra bio stari trosjed, kazali su za naš portal iz KJP ZOI’84 i prezentirali situaciju sa planovima:

Trenutna situacija?

Konstantnim rastom broja korisnika i obima posla Ski centar Bjelašnica je već na granici svojih kapaciteta, pretrpane staze i sredstva vertikalnog transporta. Prostora za rast ima još mnogo te ispravnim investicijama u izgradnju novih staza i žičara, kao i u modernizacija zastarjelih vučnih liftova bi otvorilo sasvim novo poglavlje u daljem razvoju Ski centra.

Ski područje ima neosporiv potencijal, koji ostaje neiskorišten u pogledu  prikladnosti  korisnicima. U poređenju sa centrima u Zapadnoj Europi, ski područje je zastarjelo, a razvoj centra mora obuhvatiti moderni koncept izgradnje Skijaških staza, vertikalnog transporta i pratećih sadržaja.

Da bi se dosegao nivo evropskih centara, neophodno je imati izbor u okviru urbanog  planiranja  kako bi se centar mogao izgraditi. Razvoj Ski centra i urbano planiranje mora pokazati stvarnu vrijednost  i kvalitet proizvoda.

Ljeto?

Naravno za komercijalno održivo poslovanje, fokus treba staviti i na ljetne sadržaje i osigurati cjelogodišnje prihode. Razvoj centra otvara nove mogućnosti za koje su potrebni novi orjentiri i ambicije. Da bi centar Bjelašnica – Igman doista imao konkurentne osobine, on mora ponuditi raznovrsne usluge i aktivnosti koje se izdvajaju. Evidentno je da je pozicioniranje centra neiskorišteno u  rekreativnom  sektoru Istočne Europe.

Bez obzira što područje ima veliki potencijal kao prirodni resurs, ljetni proizvod iako je previše jednostavan (planinarenje, biciklizam), trenutno ne unapređuje očuvani prirodni imidž centra. Ljetne aktivnosti ne nude posebne ili inovativne proizvode. Štaviše, aktivnosti nisu komercijalno privlačne niti imaju koherentnu dodatnu vrijednost.

Planovi?

Današnje potrebe Ski centra su proširene te se javila potreba za izgradnjom novih staza.

Analiza postojećeg ski područja ukazuje da se jedan dio ski područja sastoji većinom od staza visoke kategorije (teška staza): 60% ukupne dužine staza, pristup svim nivoima skijaša je reduciran zbog stepena nagiba staza, sistem ski liftova je zastario, a mreža za proizvodnju vjestačkog snijega je limitirana na određena područja.

Proširenjem ski područja prema desnoj strani (pogled na staze) gdje bi se u novoj dolini mogle izgraditi staze nagiba 15% do 30% kao i kreiranjem zone za početnike, otvorilo bi jednu sasvim novu dimenziju daljnjem razvoju centra. Ovo bi otvorilo jedno sasvim novo tržiste i privuklo klijentelu sa šireg područja Europe. Ulaganja u adekvatne hotelske kapacitete bi trebala pratiti ova ulaganja u svakom slučaju, dimenzije ski područja moraju biti usklađene sa smještajnim kapacitetima i obližnjim tržištem.

U skladu sa analizom ponašanja skijaša na europskim Ski centrima, zaključeno je da se treba uložiti  napor  u  izgradnju  lakših staza kao i da su neophodne izmjene postojećeg ski područja kreiranjem stalne ski zone (poligona) za klubove i pripreme takmičara za utrke kao i zone za početnike u skijanju.

Neophodna je izmjena i dijela postojećeg ski područja kako bi se poboljšao krajnji dio sistema ski liftova, kao  i  oblikovati staze da bi se omogućilo skijanje i na minimalnim količinama prirodnog i vještačkog snijega.

Neophodno je proširiti ski područje prema desnoj strani dodavanjem staza i ski lifta u novoj dolini, te napraviti mrežu za proizvodnju vjestačkog snijega.

Regulacioni plan iz 1982. godine je predvidio sve ove aspekte ali do izgradnje ski staza nije došlo. U svrhu priprema za zimske Olimpijske igre 1984. godine izgrađene su samo takmičarske staze koje imaju neosporiv potencijal ali su nedovoljne da bi Ski centar bio komercijalno održiv i konkurentan europskim centrima. lzgradnja rekreativnih staza predviđenih Regulacionim planom iz 1982. godine je neophodna da bi Ski centar privukao korisnike i dosegao komercijalno održiv nivo.

Šta možemo očekivati?

Neophodno je pokrenuti brojne procese, volje i znanja imamo, ZOI‘84, Ski Klubovi, Inicijative i struka uopšte mogu za relativno kratko vrijeme vratiti ski centru Bjelašnica-Igman stari i dodati novi sjaj. Prije svega potrebno je razumjevanje na svim nivoima vlasti, politika mora stvoriti preduslove da se ti pocesi pokrenu i onda se skloniti i prepustiti sve ostale radnje struci.

Razvojne projekte je neophodno ispravno postaviti, da bi isti nakon realizacije bili doprinos društvenoj zajednici a ne teret kao što je trenutno, u suprotnom možemo završiti sa još jednim neupotrebljivim četverosjedom.

I šta još?

ZOI'84 ima u planu i interesu da ponovno pokrene aplikaciju za održavanje Evropskih i Svjetskih takmičenja u brzim disciplinama što bi bilo od velikog značaja za promociju Bjelašnice kao Ski centra, a posebno Kantona Sarajevo i države Bosne i Hercegovine.

Na našim stazama mogu se održati izuzetno kvalitetna takmičenja u disciplinama Super G i Spust, te u saradnji sa Skijaškim savezom BiH i uz naše resurse možemo napraviti veliki iskorak i promovisati naš ski centar na najbolji mogući način.

2013. godine uspješno su održane test trke za EC (Europa kup) u Super G koje su ocjenjene izuteno kvalitetnim, i već smo bili primljeni u kalendar EC.

Nažalost zbog niza razloga nismo istu uspjeli održati 2014. godine.

Obzirom na investiciona ulaganja 2017.-2020. kojim su modernizovani vertiklani transport te izgrađen sistem vještačkog osnježenja koji može obezbjediti potrebne uslove za održavanje EC, smatramo da u ovom momentu možemo pružiti kvalitetnu uslugu koja zadovoljava sve standarde  FIS-a

Trenutno na Bjelašnici postoje dvije homologizirane staze za alpsko skijanje:

Staza za slalom (muškarci i žene) i staza za veleslalom  (muškarci i žene).

Neophodno je formirati Odbor za izradu studije, strategije i aplikacije za održavanje skijaških kupova.

Imamo podršku trenutne uprave KJP ZOI‘84 i aktivnosti na ovom su već pokrenute te će biti prezentovane u narednim sedmicama.

Ovo je vjerovatno najbolji način da se uz minimum investicionih ulaganja stvore nove vrijednosti uz osigurani dugoročni povrat investicije i brendinga ne samo Ski centra Bjelašnica već i države Bosne i Hercegovine, naveli su za ski.ba iz KJP ZOI’84.